Tesalija je istorijska oblast antičke Grčke i istoimena periferija moderne grčke države smeštena u njenom centralnom delu. U unutrašnjosti ove oblasti je ravnica koja je oivičena moćim planinama – na severu Olimpom, na zapadu Pindom, na istoku Osom kao i uzvišenjima na poluostrvu Pelion, a na jugu planinom Eta koja ide paralelno sa ahajskim gorjem.
Na severo-zapadu ove oblasti nalaze se čuveni Metori, jedinstveni prirodni fenomen Grčke. Reč meteora u bukvalnom prevodu znači ”lebdeti u vazduhu”. Fenomen o nastanku ovih stena ne pominje se u grčkoj mitologiji, niti kod bilo kog grčkog ili inostranog istoričara. Već dugi niz godina istoričari i geolozi proučavaju način nastanka stena, iznoseći različite teorije, ali nijedna od tih teorija nije sa sigurnošću dokazana. Pretpostavlja se da su stene usled mnogih geoloških promena koje su trajale vekovima, poprimile današnji oblik
Takođe, ostaje i nepoznanica kada su stene nastanjene, a prema postojećim podacima, prvi su ih naselili monasi-pustinjaci tokom XI veka, koji su živeli u pećinama stena. Vodili su disciplinovan život i bili su vredni radnici. U početku, monasi su se molili u izolaciji, u malim kapelama, a kako je vreme postajalo nesigurnije, usled naleta Otomanske imperije, oni su se peli u više krajeve, gde su živeli na nepristupačnim vrhovima. Upravo na tim vrhovima sagradili su i prvi, od 20 manastira.
Za vreme Otomanskog carstva, manastiri su bili ti koji su održavali helenističku kulturu i tradiciju. Veruje se da nije bilo ovih manastira, helenistička kultura bi nestala, a moderna Grčka bi bila refleksija islama, sa vrlo malo podataka o slavnoj istoriji i bogatom kulturnom nasleđu.
Ovi manastiri nisu samo privlačili duboko religiozne ljude, već i filozofe, slikare, pisce i sve one koji su dolazili u potrazi za duhovnim mirom. Danas je očuvano 6 manastira, a UNESCO ih je uvrstio na spisak svetske kulturne baštine. Manastir Varlam, Manastir Svetog preobraženja Isusa, Manastir Svetog Stefana, Manastir Svetog Nikole, Manastir Rusanu i Manastir Svetog Trojstva
Jugoistok oblasti Tesalija zauzima poluostrvo Pelion koje važi za jedno od najlepših delova čitave zemlje. Ovo je mesto gde se božanski mit dodiruje sa prirodom, a pejzaži ovog veličanstvenog regiona ostavljaju bez daha svakog posetioca. Savršena kombinacija planina i mora čini Pelion idealnom destinacijom za odmor tokom čitave godine.
Ovo je ujedno i domovina kentaura, mitskog kralja Peleja i legendarnog junaka Ahila. To je Grčka kakvu malo poznajete. Prema mitologiji ova planina je bila letnja rezidencija bogova s Olimpa. Istočni deo je bogat šumama četinara, hrasta, bukve, javora, ali i kestena i drevnih platana, dok je na zapadnom slika drugačija, ali takođe lepa i čarobna. Ceo kraj obiluje maslinjacima, mediteranskim voćem i biljem, ali i trešnjama, kruškama i svakojakim kontinentalnim voćem. Na Pelionu se nalaze i brojni izvori, klisure i potoci.
Pelion je poput kuke, sa istoka ga zapljuskuju talasi Egejskog mora, a sa zapada zaliva Pagasit. More na severo-istočnoj strani često može biti burno, a na zapadnoj je dosta mirnije, a samim tim i toplije. Što se tiče plaža, postoje one sa finim, mekanim peskom, ali i šljnovite.
Neke od najlepših plaža na poluostrvu Peliona su: Agios Ioannis, Milopotamos, Papa Nero, Horefto, Fakistra, Damouchari, Mourtia, Potistika.
Agios Ioannis je verovatno najpopularnija plaža na Pelionu. Okružena je predivnom prirodom, ima dosta sadržaja i smatra se da ima najfiniji pesak u čitavoj oblasti.
Milopotamos je bela, peščana i šljunkovita plaža sa svetlom kristalnom i čistom vodom. Plaža je podeljena na dva dela koja su povezana samo jednim otvorom u steni. Bez obzira na to što ova plaža nije velika, vrlo je popularna, a u letnjim mesecima zna da bude i prepuna. Privlačna je i mlađem delu populacije, kao i porodicama, koji spas od toplog vremena i sunca mogu naći ispod borova koji se nalaze duž plaže. Deo mora koji zapljuskuje obalu ove plaže, pogodan je za ronjenje.
Papa Nero nalazi se odmah pored plaže Agios Ioannis. Ovo je mirna plaža, pravo mesto za relaksaciju, odmor i opuštanje. Plaža je prilično velika sa belim peskom i tirkiznom vodom, čuvena po lepoti i magičnosti.
Horefto je duga peščana plaža smeštena na istočnoj strani Peliona. Nekada je na mestu ove plaže bilo staro pomorsko središte trgovine. Horefto plaža poznata je po prelepom belom pesku i dubokoj plavoj vodi mora.
Fakistra je mala kamena uvala koja je često na meti jakih vetrova, a nalazi se takođe blizu Agios Ioannisa. Ovo je divlja, šljunkovita plaža sa tirkiznom bojom mora, koju izoluju dva kamena rta, zbog čega je i sačuvala svoju čistotu. Na severnoj strani plaže nalaze se dve značajne istorijske pećine. Jedna jepećina Panagia Megalomata, prepuna stalaktita koji idu i nekoliko metara u vis, a druga je Krifo Scholio, u kojoj se za vreme Turske okupacije nalazila ilegalna škola.
Plaža Damouchari je ljupka prirodna mala plaža smeštena je na istočnoj obali Peliona. Ona je zadivljujuće mirna i tiha, na kojoj se možete fino odmoriti, ali i videti preskrasne maslinjake koji gotovo kreću iz mora i dostižu vrh planine. Plaža karakteriše grupan šljunak i duboko more.
Plaža Mourtia nalazi se na južnoj strani Peliona, i pruža lep pogled na ostrvo Skijatos i Egejsko more.
Plaža Potistika koja se nalazi na južnoj strani Peliona, svojim posetiocima nudi opuštajuće okruženje. Za ovu plažu se slobodno može reći da je ”raj na zemlji”, a karakteriše je čisto plavo more i zelenilo planina u pozadini.